Josip Broz Tito (Kumrovec, 7. svibnja 1892. - Ljubljana, 4. svibnja 1980.), hrvatski i jugoslavenski politicar, jugoslavenski državnik i komunisticki voda. Clan KPJ od 1920. Od godine 1937. njen organizacijski, a zatim i glavni tajnik (u nazivlju partije: organizacioni i generalni sekretar). Organizator i neprikosnoveni voda Narodnooslobodilackog rata 1941.-1945.. Neprikosnoveni voda SFRJ tijekom 35 godina.
Hrvatska enciklopedija (2. svezak, 2000.) sažeto prikazuje njegovu povijesnu ulogu: »Iz rata izlazi kao priznati vojskovoda i politicar; voda u antifašistickom ratu, zaslužan za vracanje Hrvatskoj Istre, Rijeke i otokâ, ali i odgovoran za odmazdu i represiju pri kraju rata i u poratnom razdoblju. (…) Vladao je Jugoslavijom 35 godina hoteci pomiriti neovisnost Jugoslavije, ravnopravnost medu njezinim nacijama i komunisticku vladavinu.«
Prikazani su postovi s oznakom Vladari. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Vladari. Prikaži sve postove
petak, 27. studenoga 2015.
nedjelja, 18. listopada 2015.
Benito Mussolini
Benito Amilcare Andrea Mussolini (Predappio, 29. srpnja 1883. – Giulino di Mezzegra, 28. travnja 1945.), talijanski političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i diktator od 1925. do 1943. godine.
Političku karijeru je započeo kao socijalist postavši jedan od istaknutih vođa talijanske ljevice. U vrijeme 1. svjetskog rata se sve više razilazi sa stranačkim kolegama zbog svojeg zagovaranja talijanske intervencije na strani Antante. 1919. s istomišljenicima osniva Nacionalnu fašističku stranku (PNF), koja se brzo razvija i sve više približava desnici pri čemu se i Mussolini udaljava od ranijih ideja. Nakon osvajanja lokalne vlasti i pohoda na Rim 1922. godine postaje premijer, a raznim represivnim i autoritarnim mjerama do 1925., i talijanski diktator. Tijekom tridesetih vodi agresivnu vanjsku politiku i približava se Hitleru i nacističkoj Njemačkoj s kojom 1940. ulazi u rat protiv zapadnih saveznika. Nakon niza neuspjeha i američke invazije, 1943. je smijenjen s položaja i pritvoren, no brzo ga oslobađaju Nijemci i postavaljaju za diktatora marionetske Talijanske Socijalne Republike kojom vlada do kraja rata kada ga partizani zarobljavaju i strijeljaju.
Političku karijeru je započeo kao socijalist postavši jedan od istaknutih vođa talijanske ljevice. U vrijeme 1. svjetskog rata se sve više razilazi sa stranačkim kolegama zbog svojeg zagovaranja talijanske intervencije na strani Antante. 1919. s istomišljenicima osniva Nacionalnu fašističku stranku (PNF), koja se brzo razvija i sve više približava desnici pri čemu se i Mussolini udaljava od ranijih ideja. Nakon osvajanja lokalne vlasti i pohoda na Rim 1922. godine postaje premijer, a raznim represivnim i autoritarnim mjerama do 1925., i talijanski diktator. Tijekom tridesetih vodi agresivnu vanjsku politiku i približava se Hitleru i nacističkoj Njemačkoj s kojom 1940. ulazi u rat protiv zapadnih saveznika. Nakon niza neuspjeha i američke invazije, 1943. je smijenjen s položaja i pritvoren, no brzo ga oslobađaju Nijemci i postavaljaju za diktatora marionetske Talijanske Socijalne Republike kojom vlada do kraja rata kada ga partizani zarobljavaju i strijeljaju.
Selim I
Selim I. (1465. - 22. rujna 1520.), turski sultan.
Selim I.
Selim I. zvani Okrutni postaje sultan 15. travnja 1512. nakon državnog udara kojega izvodi protiv oca Bajazida II. Njegov sin i nasljednik Sulejman I. je najuspješniji Osmanski sultan svih vremena.
U svojih kratkih 8 godina vlasti on osvaja teritorij današnje Sirije, Izraela, Egipta i dijelove Iraka. Također u ratu s Iranom koji krajem Bajazidove vladavine muči Osmansko Carstvo se ostvaruje potpuna pobjeda s osvajanjem protivničkog glavnog grada i harema. Isto tako da bi onemogućio prijestolne borbe dao je ubiti svoju braću i njihove sinove, te četvoricu od svojih pet sinova kako sin kojeg je odredi za nasljednika ne bi imao suparnika. 1517. godine, nakon što je osvojio Egipat, proglasio se kalifom. Teritorijalno gledano Selim I. hrabri ostavlja svom sinu Sulejmanu I. 22. rujna 1520. godine Carstvo uvećano za gotovo 50 posto. U njegovo vrijeme je veliki vezir bio i Ahmed-paša Hercegović inače hrvatskog podrijetla.
Selim I.
Selim I. zvani Okrutni postaje sultan 15. travnja 1512. nakon državnog udara kojega izvodi protiv oca Bajazida II. Njegov sin i nasljednik Sulejman I. je najuspješniji Osmanski sultan svih vremena.
U svojih kratkih 8 godina vlasti on osvaja teritorij današnje Sirije, Izraela, Egipta i dijelove Iraka. Također u ratu s Iranom koji krajem Bajazidove vladavine muči Osmansko Carstvo se ostvaruje potpuna pobjeda s osvajanjem protivničkog glavnog grada i harema. Isto tako da bi onemogućio prijestolne borbe dao je ubiti svoju braću i njihove sinove, te četvoricu od svojih pet sinova kako sin kojeg je odredi za nasljednika ne bi imao suparnika. 1517. godine, nakon što je osvojio Egipat, proglasio se kalifom. Teritorijalno gledano Selim I. hrabri ostavlja svom sinu Sulejmanu I. 22. rujna 1520. godine Carstvo uvećano za gotovo 50 posto. U njegovo vrijeme je veliki vezir bio i Ahmed-paša Hercegović inače hrvatskog podrijetla.
Sulejman I
Sulejman I. (6. studenoga 1494. - 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac ) bio je osmanski sultan. Njegove supruge bile su Mahidevran i Hürrem. Imao je osmero djece (s Mahidevran četvero od kojih je samo jedan sin ostao živ, a s Hürrem petero). Dok je bio mlađi, Poljakinja Gulfem mu je rodila djete koje je pri porodu umrlo. Njegova majka je bila Ajše Hafsa, a otac sultan Selim I.
Pretplati se na:
Komentari (Atom)